Povijest nastanka Trga Kralja Tomislava

Do austrougarske okupacije Livno nije imalo trgova. U planu grada iz 1883. godine austrougarska vlast zadržala je mnoštvo zatečenih domaćih naziva, ali je (kako obično biva) kao i svaka nova vlast nekolicini dala nova imena, kojima je po svojim kriterijima simbolično obilježila da je sad taj grad počinjen vlasti nove carevine. Neke ulice, pa tako i novoformirani trgovi, nazvani su imenima osoba sa samog carskog Dvora.

Livno tada već ima i svoja tri trga. Današnja Žitarnica tad je ponijela ime Kronprinz Rudolfs Platz (vlasti Kraljevine Jugoslavije trg su preimenovale u Trg kralja Aleksandra). Prvo ime današnjem Trgu branitelja Livna bilo je Konak Platz. Na tom je trgu nova austrougarska vlast napravila zgradu za svoju administraciju ( u toj istoj zgradi i današnja je općinska uprava). Tu upravnu zgradu narod i nije druga- čije zvao nego Konak, pa otuda i to prvo ime trgu (za Kraljevine Jugoslavije bio je to trg kralja Petra, a nakon Drugog svjetskog rata Trg narodnih heroja). Trećem, novom mladom trgu (današnji Trg kralja Tomislava) dadoše ime Stojan Platz.

Satnik France Stojan istaknuo se u borbama za osvajanje Livna i zato je, bio odlikovan vojničkim križem i vojničkom kolajnom, osobito je počašćen i time što je jedan livanjski trg dobio njegovo ime. Na početku austrougarske uprave raskrsnica tadašnjih perifernih livanjskih ulica Splitske (danas kne- za Mutimira) i Travničke (danas Gabrijela Jurkića) tek je počela dobivati naznake budućeg trga već tada nazvanog Stojan Platz.

Među prvima koji je još za osmanske uprave tu kupio jednu starinsku zgradu s velikim akarištem oko nje bio je trgovac Jakov Jazvo, i na tom mjestu napravio nove kuće. Njegovi sinovi Pavo i Ivo na- stavili su se baviti trgovinom. Prodavaonice su imali u svojoj kući na Trgu. Na Stojan-Platzu je 1895. godine napravljena zgrada Trgovačke škole, i to na mjestu „gdje je nekada (1885. godine) bila birtija nekog Zeca. Tik uz Trgovačku školu nalazio se službenički i časnički „Casino.“ I kad između dvaju svjet- skih ratova u toj zgradi Trgovačku zamjeni Gimnazija, jedno vrijeme i osnovna, pa Građanska škola.

Na prostor oko Stojan-Platza potkraj 19. stoljeća odozgo iz mahale Milošnik stizale su ekonomski nešto ojačane neke katoličke obitelji: s Fere braća Tadići (Stipo, Mato, Anto i Ivo) – sinovi Ninini, iz Kajića so- kaka (ispod Turbaše) Nine Kaić (sin Josipov) i nedaleki im susjed Pero Radulović (sin Brnin). Tu prave svoje kuće, koje zajedno sa spomenu- tom Trgovačkom školom daju trgu konture koje je sačuvao do naših dana.

Današnjem Trgu  kralja Tomislava pripada i sam početak tadašnje Splitske (Spljetske) ulice. 1918. godine prve dvije kuće u tadašnjoj ulici danas pripadaju Trgu: u prvoj (Jazvinoj) svoju je trafiku držao Anto Đo- gić (Gašo), u onoj do nje Komadinovoj (kasnije Tadićevoj) gostionicu je držao Tade Sučić.

Kad se nakon Prvog svjetskog rata Livno našlo u novoj državi (u Kraljevini SHS) nove su se vlasti, uz ostalo, legitimirale i novim nazi- vima gradskih ulica i trgova. Stojan-Platz je preimenovan u Trg Zrin-

skog, s kojeg je počinjala Ulica Zrinskog (za austrougarske uprave Travnička). Splitska ulica postala je Ulica kralja Petra, koja je preko Trga Zrinskog produžavala sve do Trga kralja Petra (prije toga Konak Platz). Trg Zrinskog uskoro je korjenito promijenio izgled, stiješnjen izgradnjom Kaića hotela. Dogo- dilo se to odmah nakon što je Tade Kaić (Điđi) 1922. godine postao vlasnikom nekadašnjeg zemljišta Koste Kujundžića na Stojan-Platzu. Taj hotel jest podosta stijesnio prostor trga, ali se s drugim kame- nim kućama na kat, što su ga oivičavale, uklopio u prilično skladnu arhitektonsku cjelinu, koja je dosta ugodno djelovala. Izgradnja Kaićeva hotela presudno je utjecala na to da se spomenik kralju Tomisla- vu našao baš na tome mjestu gdje je danas, jer za njega ni jednog drugog prikladnijeg mjesta na širem prostoru nekadašnjeg Stojan Platza više nije bilo. Hotel je na Trgu dominirao (ne baš napadno) sve do njegova rušenja (1977).

Nedugo po gradnji Kaića hotela na sredini Trga Zrinskog po projektu graditelja Ota Mundera i arhitekta Ćirila Ivekovića podignut je u obliku obeliska spomenik kralju Tomislavu. Na zapadnoj strani obeliska napravljenog od bračkog kamena (visokog 9,25 m) postavljen je ovalni brončani reljef (1,5×1 m) kojemu je autor kipar Emerik Imbro Sunko (na reljefu je lik kralja Tomislava kao konjanika prekrive- nog plaštem). Na istočnoj strani uklesan je natpis: „U spomen hiljadugodišnjice prvog hrvatskog kralja Tomislava 925-1925 podigoše Hrvati sela i grda Livna.“ Na ukrašenom trgu prepunom žitelja Livna i livanjskih sela, te brojnih uglednih gostiju pristiglih iz mnogih drugih mjesta, spomenik je 5.9.1926. godine (uz prigodne govore) u svečanoj atmosferi otkrio vladin izaslanik A. Petrović. Nakon otkrivanja spomenika Trg Zrinskoga dobiva ime Trg kralja Tomislava.

Kad su 28. 05. 1944. Saveznički avioni bombardirali Livno, nastradao je Trg. Porušena je i zgrada Gra- đanske škole, dosta oštećeni hotel Joska Tadića i druga Tadića kuća preko puta, uništeni krovovi svih okolnih kuća. Nove vlasti dale su nova imena i ulicama koje počinju (završavaju) na Trgu (normalno sad će to biti Trg maršala Tita): Ulica kralja Petra nazvana je Ulicom španskih boraca, a Ulica Zrinskog ulicom Proleterskih brigada.

Trg stubokom počinje mijenjati izgled kad na mjestu starih kamenih kuća počinje izgradnja no- vih, po novoj sasvim drugačijoj konfekciji pravljenih kuća: današnje zgrade br. 32 na mjestu Jazvinih kuća, „Okrugle“ zgrade na Trgu- na mjestu Radulovićevih kuća, današnje zgrade br.9 u Ulici kneza mutimira- na mjestu nekadašnje Đogića(prije Kaića) kuće. Arhitektura Trga drastično je devastirana izgradnjom nebodera (1970), koji će presudno utjecati na sve što će se kasnije dešavati u vezi s ure- đenjem Trga.

Iz knjige „Trg kralja Tomislava u  Livnu“ (Livno, 2009. godine), profesora  Stipe Manđerala.