Livno

livno5Livno, grad u jugoist. dijelu Livanjskoga polja, 74 km jugozapadno od Bugojna, BiH; 10 080 st. (1991). Leži na obalama rijeke Bistrice. Sačuvane su džamije iz XVI. st. (Balaguša sa sahat-kulom, Lala-pašina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII–XVIII. st.), pravosl. crkva iz 1858., franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859. Tekstilna, kem. (boje), prehr., kožarska i drvna ind.; proizvodnja ambalaže. Rudnik smeđeg ugljena i lignita. Športska zračna luka. – Područje Livna bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Epigrafski i drugi nalazi upućuju na pretpostavku da se u Livanjskome polju u drugoj pol. I. st. razvio rimski municipij Pelva.

Livno prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet pol. X. st. kao sjedište istoimene starohrvatske županije (Hlevne, Hlijevno), a ona se prvi put izravno spominje 892. u naslovu njezina župana Želimira. Osim Livanjskoga, ta je starohrvatska županija obuhvaćala još Duvanjsko i Kupreško polje. U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII. st. do 1485. Livno je bilo pod vlašću više velikaških obitelji, među kojima se ističu Šubići, Kotromanići, Galešići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače. U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su – privremeno potisnuti – zavladali njime 1485.

U sklopu Osmanskoga Carstva Livno je bilo sjedište Kliškoga sandžaka, a nakon 1699. kapetanije. God. 1878. zauzele su ga austro-ugarske postrojbe. Za Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo je sjedište kotara u travničkoj oblasti (1922–29), Primorskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za II. svjetskoga rata nalazilo se u NDH u sklopu velike župe Pliva-Rama (1941–43) i Hum (1943–44). Tijekom 1942-43. više su ga puta zauzimale i napuštale partizanske postrojbe, neko vrijeme ondje je bio smješten i Vrhovni štab NOVJ, a 6. XII. 1943. zauzele su ga združene njemačko-ustaške snage. Jedinice NOVJ ušle su u Livno 10. X. 1944. Tijekom rata u BiH (1992–95) livanjsko područje dijelom su zauzele srpske snage, a Livno su napadale u travnju 1992. Od lipnja 1995. snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) nadzirale su cijelo livanjsko područje. Nakon Daytonskoga sporazuma dio je Federacije BiH.