Spremne nominacije 15 bh. kraških polja: Posebno značajni Duvanjsko polje i Mostarsko blato

Spremne nominacije 15 bh. kraških polja za listu značajnih područja za ptice

Ornitološko društvo “Naše ptice” pripremilo je nominaciju petnaest bh. kraških polja za listu međunarodnih značajnih područja za ptice (IBA područja) koje će u veljači biti predane Svjetskoj organizaciji za zaštitu ptica BirdLife International. IBA područja su na osnovu znanstveno odabranih, međunarodno prihvaćenih i standardiziranih kriterija, prepoznata kao područja od iznimnog značaja za očuvanje ptičjih vrsta. Po riječima predsjednika Ornitološkog društvo “Naše ptice” Dražena Kotrošana, trenutno je u svijetu više od 12.000 IBA područja, dok su u BiH četiri: Bardaca, Boračko jezero, Hutovo blato i Livanjsko polje.

Nominacije su pripremljen za Nevesinjsko polje, Gatačko polje, Dabarsko polje, Fatničko polje, Mostarsko blato, Duvanjsko polje, Kupreško polje, Glamočko polje, Podrašničko polje, Pašića polje, Grahovsko polje, Lušci polje, Vukovsko polje, Ravanjsko polje i Popovo polje. ”Svako od tih polja je specifično, a posebno su značajna plavna polja poput Duvanjskog polja i Mostarskog blata. Bh. polja su posebno značajna za ptice u migraciji, na primjer za ždralove. Ima i onih na kojima neke vrste (npr. vivci, prepelice, grlice) gnijezde u značajnom broju”, istaknuo je Kotrošan. Dodao je kako uvrštavanje pojedinog područja na IBA listu predstavlja svojevrsnu preporuku domaćim institucijama za očuvanje i zaštitu tih područja, a da je zatim odgovornost na resornim entitetskim ministarstvima.

”Na žalost, znate kako to kod nas ide sporo. Livanjskog polje je još 2009. prepoznato kao IBA područje. Ono ispunjava sve uvjete da bude zaštićeno u svakom pogledu, na žalost, do danas to najveće kraško plavno polje nije zaštićeno” upozorio je Kotrošan. Po njegovim riječima, situacija ni na ostalim IBA područjima u BiH nije puno bolja, a posebice je ugroženo Hutovo blato, gdje se staništa ptica konstantno uništavaju. Ornitološko društvo “Naše ptice” trenutno radi i na provedbi projekta promocije birdwatchinga (promatranja ptica) u FBiH. ”Birdwatching je jedan od naših odgovora. Upravo kroz projekt nominacije kraških polja na Livanjskom polju smo postavili dvije osmatračnice, tri odmorišta, 15 infotabli i 36 znakova s ciljem razvoja potrebne infrastrukture za birdwatching. Sve je više turista koje zanima promatranje ptica u BiH, ali nažalost agencije nemaju programe, a nemamo ni obučene vodiče. Trenutno je u pripremi izrada priručnika za obuku vodiča za promatrače ptica”, kazao je Kotrošan.

DOPUNJENO: 29.1.2018.

Dokumentarni film: Duvanjsko polje, Livanjsko polje – početak ili kraj jedne zemlje

U dokumentarnome filmu, govore predstavnici EuroNatura i Udruge Naša baština: Martin Schneider – Jacoby, Marko Radoš Mara, Stipan Đivić, Mićo Šarac, Drago Zrinušić …

Livanjsko polje

Rumora : Kisele kiše sve će uništiti u regiji

U slučaju gradnje termoelektrane s rudnikom lignita u Livnu u radijusu od 50 kilometara došlo bi do termičkih promjena, a prijeti i mogućnost zagađenja podzemnih voda kojih u krškom području ima mnogo.

Također nam u tom slučaju prijete kisele kiše koje bi uništile floru i faunu, a ljudima na tom području prijete smetnje s dišnim organima, pa čak i karcinomi – upozorava Lovro Rumora, supredsjednik županijske organizacije Zelene liste.

– Izgradnjom takve elektrane u atmosferu bi moglo biti pušteno dva do tri milijuna tona ugljičnog dioksida, dvije i pol tone sumpornog dioksida, tisuću tona dušičnog oksida te po tri stotine tona prašine i žive na godinu – zabrinuto nabraja Rumora te dodaje kako je, osim zabranjenog lignita, problem i u zastarjeloj tehnologiji koja bi se primjenjivala u termoelektrani u Livnu.

To su, pojašnjava, zastarjele tehnologije koje se “bacaju” u tranzicijske zemlje, a alternativa su im termoelektrane s nultom emisijom koje su nešto skuplje, ali daleko manje štetne za okoliš.

– Projekti koji mogu imati utjecaja na susjednu zemlju, kao što bi bila termoelektrana u Livnu, svakako bi se morali provoditi u suglasnosti dviju vlada, a naša zabrinutost je utoliko veća jer, kako se čini, naša Vlada i stručne službe nisu upućene u ovu situaciju.

Zbog svega navedenog, kazuje Rumora, Zelena lista daje punu podršku udrugama koje se protive projektu termolelektrane u Livnu, a i sami namjeravaju uputiti dopis hrvatskoj Vladi u kojem bi odgovorne uputili u moguće posljedice za Hrvatsku te zatržuili povratnu informaciju što namjeravaju poduzeti.

– Mi “Zeleni” svjesni smo da se energetska situacija mora popravljati i da je Bosna veliki potencijalni izvor energije i za Hrvatsku, ali smo protivnici nečiste energije – zaključuje Rumora.
M. Mrčić RADIĆ