Veljača prevrtača

Objavljeno · 03. 02. 2013 · Zanimljivosti

veljacaVeljača je drugi mjesec u godini, posljednji pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost. Ima li izraz „veljača prevrtača“ doista meteorološku podlogu?

Veljača je po mnogočemu specifičan mjesec. Ponajprije, najkraći je mjesec u godini. Obično ima 28, prošle je godine imala 29 dana.  Zašto 29?
Odgovor je astronomski. Astronomska godina ne traje točno 365 dana nego nešto više, točnije 365.25 dana, pa se kroz 4 godine nakupi točno za još jedan dan koji se dodaje veljači. Dakle, svaka četvrta godina je prijestupna, osim onih stoljetnih koje, da bi bile prijestupne, moraju biti djeljive sa 400, prema tome 2000. je bila prijestupna, a 1900. nije. No kroz povijest je postojalo par slučajeva kada je veljača imala i 30 dana. Primjerice u Švedskoj od 1700. do 1753., kada je švedsko kraljevstvo prelazilo sa julijanskog na gregorijanski kalendar. Sovjetski savez je 1929. uveo revolucionarni kalendar po kojem je svaki mjesec imao 30 dana uključujući i veljaču, a ostalih 5 do 6 dana su bili praznici, no to je trajalo samo dvije godine.

Smatra se da hrvatsko ime ‘veljača’ označava sve duže dane, dane koji postaju sve veći (velji). U rimskom kalendaru veljača je bila posljednji mjesec u godini, a  latinsko ime “februar”  došlo je od riječi februarius, što je označavalo očišćenje od grijeha. Naime, kod Rimljana zima nije imala mjesečne periode, pa siječanj i veljača (januar i februar) nisu postojali.

Nešto je toplija od siječnja, srednja temperatura zraka se u veljači kreće oko 3°C na kopnu te oko 8°C na moru. Budući da je zimski mjesec, broj hladnih dana (minimalna dnevna temperatura je manja od 0°C) je visok, no ipak ih ima nešto manje nego u siječnju. Budući da su dani sve duži, i sunčevo zračenje je sve jače, temperatura zraka sukladno tome raste, pa u slučaju malo dužeg razdoblja vedrine, temperatura može narasti do gotovo proljetnih vrijednosti.

Kao i u siječnju, u veljači na vrijeme utječe hladna sibirska anticiklona, čiji je utjecaj ipak nešto slabiji nego u siječnju, pa je otvoren put ciklonama s juga, koje dovode topliji zrak. Ciklonalna aktivnost je veća nego u siječnju, osobito u priobalju, gdje najveći utjecaj imaju sredozemne ciklone. Nama najpoznatija Genovska ciklona, donosi obilnu kišu duž cijele naše obale. U prvom tjednu veljače prosječno se javlja jaki prodor hladnog polarnog zraka, koji najčešće donese snijeg, a zatim i jak mraz. U središnjoj Europi je u prvoj polovici veljače na snazi europski zimski monsun, poznatiji kao hladni i suhi monsun. Druga polovica veljače je potpuna suprotnost, nastupa toplije vrijeme, a kako veljača odmiče, hladnoće je sve manje, a temperature znatno porastu. Izmjene prodora hladnog polarnog zraka i toplih ciklona s juga, uzrok su prevrtljivosti veljače. Naime, izmjene hladnih i toplih dana su nagle, a raspon temperatura u veljači je prilično velik, kao da se vrijeme ne može odlučiti između hladne zime i ugodnog proljeća.

U kopnenim krajevima veljača je najsuši mjesec u godini sa samo 40-ak litara kiše po četvornom metru u cijelom mjesecu. Oborine su uglavnom u obliku snijega, kojeg kumulativno ima nešto više nego u siječnju, u kopnenim predjelima prosječno oko 4 centimetra, a u gorju oko 12.

Temperatura mora na većem dijelu Jadrana u veljači ima svoj godišnji minimum, a kreće se od 10°C na sjevernom dijelu do 12.5°C na južnom. Nakon minimuma u veljači, temperatura ponovno počinje rasti i nagoviješta ponovnu sezonu kupanja.

Gotovo proljetna toplina u veljači, izaziva rast i pupanje biljaka. No, kako je veljača najčešće prevrtljiva, s i izmjenama hladnoće i topline, mnoge od tih biljaka uništi mraz.

U veljači se u kopnenoj Hrvatskoj počinje buditi lijeska i neke alergene trave, čempres u priobalju u jeku je  cvatnje, a na krajnjem jugu počinju cvasti trave.

Veljača je i mjesec maškaranja i ludovanja, mjesec u kome ljubuju mačke, a zaljubljeni slave svoj dan.

Iskoristite stoga i ovogodišnju veljaču za poneku ludost koji si ne možete priuštiti u ostatku godine!

(meteo-info.hr)