Livanjski rimski vodovod

Objavljeno · 31. 10. 2012 · Povijest

Da je Livno i u vrijeme rimske uprave bilo značajno naselje, svjedoče, pored ostalog, i ostaci rimskog vodovoda, koji su otkriveni prilikom kopanja kanala za gradski vodovod 1909. godine. Tada je ispod otkopano nekoliko desetina kamenih cijevi kojima je tekla voda ispod Kasalova gaja prema glavici.

A znatan broj takvih cijevi otkopanih na Begovači svjedoči o još jednom rimskom vodovodu u ovom kraju. Nekoliko tih cijevi sačuvano je i nalaze se u muzeju samostana na Gorici, četiri su uzidana u staru Kajića pojatu (vlasništvo obitelji Matić), jedan je uzidan u sučića mličak u Sučića Hrastim, a ima ih i u zbirci Izeta Alića-Kelje. Bilo ih je ranije dosta ugrađeno u zidove kuća po Gornjem gradu, a služili su kao “prolivače” (cijevi kroz koje je iz kuće prolijevana prljava voda).

O vremenima rimske uprave u livanjskom kraju svjedoče mnogi sačuvani spomenici (žrtvenici, miljokazi, nadgrobni spomenici). Svjedoči o tome i mnogo rimskog novca nađenog i u Livnu i u livanjskim selima (Čelebiću, Strupniću, Vašarovinama, Komoranima, Vržeralama, Podgradini, Grgurićima…). Godine 1846. nađeno je u ovom kraju preko 500 komada novca, koji je na kraju dopao u ruke Omer-paše Latasa, a 1930. u Tribiću je u jednoj ostavi nadjeno 110 komada rimskog novca (najviše ih je republikanskih, a bilo je onih koji pripadaju Augustu). Ovamo su, zaključuju znanstvenici,dospjeli koncem 1. st. stare ere.