Firdus, Ibrahim-beg II., livanjski kapetan

Firdus, Ibrahim-beg II., livanjski kapetan (Livno, potkraj XVIII. st. – Travnik, 22. V. 1837). Pripadnik bosanske begovske obitelji, koja podrijetlo vuče od staroga bosanskog plemstva iz okolice Livna, gdje je potkraj XIV. i na početku XV. st. posjede imala hrvatska plemićka obitelj Rajčić. Sin Ahmed-bega III. i od 1804. njegov nasljednik na položaju livanjskoga kapetana. Za vezirovanja Ali Džemaludin-paše (1820–22) sklonio se iz Bosne. … Read More

Livno za vrijeme Drugog svjetskog rata

Dolazak II. svjetskog rata Livno dočekuje u sastavu NDH. Na širem prostoru Livna ne vode se neke značajnije borbe, nit iofenzive, izuzimajući bombardiranje Saveznika na Duhove 1944., no događaju se međusobna ubijanja – najprije četničko ubijanje katolika i muslimana, a onda hrvatska reakcija, masovno ubijanje srpskog naroda, koje je trajalo do 20. kolovoza 1941., kada je u Livno ponovno došla … Read More

Livno

Livno, grad u jugoist. dijelu Livanjskoga polja, 74 km jugozapadno od Bugojna, BiH; 10 080 st. (1991). Leži na obalama rijeke Bistrice. Sačuvane su džamije iz XVI. st. (Balaguša sa sahat-kulom, Lala-pašina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII–XVIII. st.), pravosl. crkva iz 1858., franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859. Tekstilna, … Read More

Starokršcanska bazilika i ranosrednjovjekovna nekropola na Rešetarici kod Livna

Autor objavljuje rezultate istraživanja s Rešetarice kod Livna, u povijesnim vrelima nepoznata lokaliteta. Istražlivanje je pokazalo da je riječ o kompleksnom nalazištu čiji se nalazi protežu od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka.

Ploče rimskih urna na Grepcima kod Livna

Na njivi Krivača na Grepcima između Prispa i Vašarovina kod Livna otkriveno je 1994. godine grobnica građena razbijenim ili dijelovima oštećenim kamenim pločama koje su u antičko doba činile stranice četvrtastih urna. Kamena ploče mogu datirati u vrijeme od sredine 1. do početka 3. stoljeća, iako najvjerovatnije pripadaju koncu 2. stoljeća.

Srednjovjekovni spomenici s natpisom na Groblju Sv. Ive u Livnu

Autor analizira nekoliko kamenih ulomaka 5 epigrafskim znakovima glagoljice i hrvatske ćirilice (bosančice)pronadenih na arheološkom lokalitetu Groblje Sv. Ive u Livnu. Pročitavši ih, došao je do rezultata da se radi o glagoljskom zapis.

Prilog poznavanju i datiranju trojagodnih naušnica s osvrtom na područje Livanjskog polja

U tekstu se obrađuju dva para trojagodnih naušnica rađenih u tehnici filigrana i granulacije, nađena u dva groba na srednjovjekovnom groblju u Lištanima, na lokalitetu Podvornice. Uz kratak osvrt na značajke groblja, problematika koja se obrađuje su trojagodne naušnice,njihova rasprostranjenost, te primjerci analogni lištanskim trojagodnim naušnicama.

Starokršcanska bazilika i ranosrednjovjekovna nekropola na Rešetarici kod Livna

Autor objavljuje rezultate istraživanja s Rešetarice kod Livna, u povijesnim vrelima nepoznata lokaliteta. IstraŽlivanje je pokazalo da je riječ o kompleksnom nalazištu čiji se nalazi protežu od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Uz ostatke Timskoga razdoblja (villa rustica i dr.) došlo se i do ostataka ‘kasnoantičke ba1?ilike kompleksnog tipa koja se sastoji od broda sapsidom inarteksom, zida oltarne pregrade i … Read More

Ergela vatrenih konja

Još prije Prvog svjetskog rata Livno je imalo svoj prvi automobil ( „ford” Jaska Tadića ), a odmah po svršetku rata i prvi autobus (Jake Tadića). Autobuse potom kupuju i Halulići, Kravarušići, Slipčevići, a kamione: Đogići, Kutleše, Muhko Čizmić, Anto Dolić, Pero Tadić… Osobne automobile imat će mnogi, a dans ih je toliko da čak i pločnike otimaju od pješaka.

Livanjski glagoljski fragment brevijara

U članku je opisan jedan list pergamene pronađen u Franjevačkom samostanu u Livnu gdje se i danas čuva. Skinut je s korica Habdelićeva Dikcionara iz 1670. godine. To je dio brevijara, Temporala, odnosno Knjige o Jobu, glave 30-32. Podrobna jezična raščlamba pokazala je, da je FgLiv odlomak hrvatskoglagoljskoga rukopisnoga brevijara pisanoga glagoljskim ustavnim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije koncem … Read More